Prvog dana sastanka raspravljalo se o jačanju povezanosti istraživanja i inovacija s industrijom te budućem portfelju europskih partnerstava. U raspravi o
povezivanju istraživanja i industrije ravnatelj Meštrić istaknuo je važnost razvoja poduzetničkih kapaciteta, potpore komercijalizaciji istraživanja i jačanja suradnje akademske zajednice i industrije. Predstavio je hrvatske primjere potpora, uključujući program Nuqleus i financiranje suradnje industrije i akademske zajednice uz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, naglasivši potrebu boljeg povezivanja nacionalnih i europskih instrumenata financiranja. Govoreći o
budućem portfelju europskih partnerstava, istaknuo je potrebu za dodatnim razmatranjem portfelja i uključivanjem država članica u cijeli proces njegova oblikovanja. Pritom je istaknuo potrebu da se temelji na jasnoj europskoj dodanoj vrijednosti, strateškim prioritetima i izbjegavanju preklapanja uz osiguravanje dugoročne održivosti. Založio se za nastavak djelovanja Europskog oblaka za otvorenu znanost (EOSC) kao zasebnog partnerstva, kao i odgovarajućeg uključivanja inicijative BIOEAST, pomorskog prometa i mjeriteljstva u budući portfelj.
Drugog dana sastanka raspravljalo se o ulozi ERAC-a u pripremi strateških doprinosa za Obzor Europa te o istraživanju i inovacijama s potencijalom dvojne namjene - praksama, načelima i iskustvima. U kontekstu
pripreme budućeg programa Obzor Europa, ravnatelj Meštrić naglasio je potrebu da se doprinos ERAC-a odrazi u strateškom usmjerenju i prioritetima programa, uz očuvanje snažne usmjerenosti na izvrsnost u istraživanju i suradnička istraživanja. Ujedno je upozorio na važnost učinkovitog postupka pripreme koji neće odgoditi pokretanje programa 2028. godine te osiguravanja komplementarnosti s Europskim fondom za konkurentnost. U raspravi o
istraživanju i inovacijama s potencijalom dvojne namjene predstavio je hrvatski okvir, uključujući Strategiju pametne specijalizacije do 2029. godine koja prepoznaje sigurnost i dvojnu namjenu kao jedno od prioritetnih područja te financijske instrumente Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) za ulaganja u obranu i sigurnost kao i Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske za razdoblje 2025. - 2036., koji predviđa povećanje izdvajanja za obrambena istraživanja i razvoj tehnologija dvojne namjene. Osvrnuo se i na potencijal svemirskih tehnologija, koje su u Akcijskom planu za razvoj industrije prepoznate u kontekstu dvojne namjene. Kao ključne izazove naveo je rascjepkanost instrumenata financiranja i nepostojanje jedinstvene metodologije za procjenu takvih projekata.
Stranica | Priopćenja | Znanost i tehnologija